Oprema

Kako odabrati badmintonski reket?

Pri odabiru reketa isti je prije kupovine najbitnije isprobati na terenu. „Vaganje“ reketa u ruci u dućanu ili proučavanje njegove grafike nikako i nipošto neće pomoći u odabiru predmeta koji je vaša direktna veza s lopticom – pa i igrom.

Ipak, tri su glavne karakteristike na koje treba obratiti pozornost kod badmintonskih reketa. To su: A) Težište, B) Savitljivost i C) Ukupna težina.

A) Reketi se prema težištu ugrubo ponovno dijele u tri kategorije: 1. Rekete s težištem u glavi tj. „head heavy“ rekete, 2. Rekete s težištem u dršci tj. „head light“ rekete, 3. Rekete s težištem u sredini tj. „even-balance rekete“.

Prvu kategoriju, „head heavy“ rekete, koriste napadački orijentirani igrači. Njima takvo težište dodatno pomaže pri zamahu i udarcima poput cleara ili smasha. Ipak, takvi reketi su manevarski spori u promjenama položaja i djeluju teško. Načelno, većina profesionalaca koristi upravo rekete s težištem u glavi i zato ih rekreativci često pogreškom kupuju misleći da će reket igrati sam zato što isti koristi neka zvijezda. Za takav reket potrebno je imati snažan zglob, a poželjna je i tehnika udarca kako bi se izbjegle povrede ramena i lakta.

Drugu kategoriju, „head light“ rekete, koriste igrači orijentirani parskoj igri ili igri u kojoj prevladava kontrola. Doduše, „napad“ i „kontrola“ su zapravo stilovi igre koji su definirani igračevim profilom, no možemo reći kako će „head light“ reketi znatno kvalitetnije služiti u parovima gdje su brže promjene smjera loptice. Takvi će reketi također biti pogodni za djecu ili dame.

Treća kategorija, „even-balance“ reketi, na neki su način univerzalni i po definiciji bi trebali služiti „all around“ tipu igrača. Ipak, valja pripaziti da kod odabira takvog tipa reketa udarci i snaga koji su bili prije na određenoj razini s tim reketom ne padnu tj. oslabe.

B) Savitljivost je parametar koji rekete također dijeli na tri kategorije: Potpuno savitljive rekete, srednje savitljive rekete i krute rekete. U engleskom jeziku to su: Flex, Medium flex i Stiff reketi.
Fleksibilne rekete koriste početnici, dame ili djeca jer elastika reketa u zamahu stvara „efekt muhomlata“. Kao i pri zamahu prema nesretnom insektu, tako i pri zamahu prema loptici reket se savija i povratkom u svoj uobičajeni položaj generira silu koja se potom prenosi na udarenu lopticu što daje dodatnu snagu. Problem nastupa kada se zglob treningom razvije ili fizički osnaži pa zapravo svojom brzinom i snagom radi brže i jače te doslovno čeka reket da se elastikom vrati kroz zamah dok period udarca već prolazi. Zato 90% profesionalnih igrača igra sa „stiff“ ili eventualno „medium flex“ (u manjoj mjeri) reketima.

C) Ukupna težina mijenjala se kroz povijest kako su materijali napredovali i možemo zaključiti da se srednji rekreativni reket i prosječni profesionalni reketi svi nalaze u spektru između 80 i 90 g. Naravno, iz toga su isključeni aluminijski reketi koji su prepoznatljivi po kopči koja spaja vrat i glavu te težini od 115+ g. Naravno, postoje reketi i ispod 80 g te reketi koji prelaze 90 g (u prosjeku svaki reket koji je deklariran kao 90-gramski prijeđe 90 g kada se na njega stavi dodatan grip ili se našpana).
Lagani reketi ne donose uvijek lakoću u igri i u ovom aspektu vrlo je bitno isprobati različite težine reketa ili konzultirati nekoga tko je stručan.
Neki brendovi unutar istog modela reketa nude nekoliko različitih težina pa tako Yonex ima nazivlje kojim specificira težinu modela (U) te debljinu gripa (G). Uzmimo za primjer Z-Force II kojeg na tržištu Hrvatske možemo pronaći u 4U4G i u 3U3G inačicama. Naravno, postoje i ostale, no ove dvije su najčešće. 4U kod prvog modela označava da je to reket ispod 85 grama (s osnovnim gripom, nenašpanan) dok 3U znači da je ispod 89, a iznad 85 grama. 4G označava tanju dršku u odnosu na onu 3G. Postoje i 2G i 5G drške pri čemu je prvi primjer krajnost po pitanju debljine, a drugi najtanja opcija. Uvijek je mudro kupiti reket koji tvornički ima debljinu gripa adekvatnu veličini igračevog dlana, a ne natrpavati nekoliko gripova na dršku jer to radikalno mijenja karakteristike samog reketa.

Naposljetku valja reći kako na reket jako utječe španung o čemu možete pročitati OVDJE te kako bi prije kupovine bilo poželjno, ako je ikako moguće, prvo isprobati reket u igri.

29.12.2016.
Filip Lončarić,

dugogodišnji trener i serviser reketa

Badmintonske loptice – koje i zašto?

Badmintonske loptice dijele se prema materijalu od kojeg su napravljene na pernate i plastične.
Pernate loptice dio su opreme koji badminton čini skupim iako su i te cifre smiješne kada ih usporedimo s generalnim cijenama u teniskom svijetu. Koliko su pernate loptice kvalitetnije rješenje za igru govori činjenica da se svaki iole ozbiljniji rekreativni badminton igra pernatim lopticama, a o profesionalnom da ne govorimo! Pernate loptice imaju bolje letačke sposobnosti, kvalitetnije primaju spin od reketa, pravilnije usporavaju/ubrzavaju, no isto tako vrlo kratko traju i skuplje su. Dio njihove proizvodnje i danas uključuje ručni rad, a svaka loptica pri završetku proizvodnog procesa prolazi kroz selekciju prema kvaliteti i duljini leta. Kada tome dodamo da samo lijevo krilo patke/guske (loptice mogu biti od pačjeg, lošijeg perja ili od gušćeg, boljeg perja) daje pera oblikom i veličinom adekvatna loptici (pera desnog krila imaju drugačiju rotaciju u letu), dovoljno smo argumentirali zašto su te loptice skupe.

Ono što je također sigurno jest činjenica da u svijetu loptica kao ni u jednom segmentu badmintonske opreme vrijedi ona narodna: „Koliko para, toliko muzike!“
U Hrvatskoj su na tržištu najzastupljenija tri brenda, Yonex, Babolat i Li-Ning. Sva tri brenda loptice generalno dijele na turnirske (tournament) i loptice za trening (practice) iako ih drugačije zovu. Kod Yonexa su to: TR, AS10, AS20, AS30, AS40 i AS50. Kod Babolata je relativno nedavno nastupilo nazivlje: 5, 4, 3, 2 i 1, a Li-Ning ima: Grandprix, A+90, A+300, A+600. Što se prethodne rečenice tiče, kod sva tri brenda loptice su poslagane po kvaliteti. Primjerice, TR ili Babolat 5 će prosječnom profesionalnom igraču ili naprednijem rekreativcu trajati svega 3-5 poena (naravno – govorimo o tome koliko loptica traje s kvalitetnim performansama u igri). AS10, Babolat 4 i Grandprix trajat će između 5 i 15 poena, a svi modeli iznad toga moglo bi „doživjeti“ i cijeli gem/set što, NARAVNO, ovisi o mnogo faktora! Loptice koje pouzdano „guraju“ gem/set su AS40, Babolat 2 i A+300, dok su AS50, Babolat 1 i A+600 vrhunske, prvoklasne loptice neosporne kvalitete u svim uvjetima. Naravno, primjeri su vrlo subjektivni i trajanje loptice utječe bezbroj faktora: tehnika igrača, dinamika igre tj. količina izmjena udaraca, temperatura u dvorani, činjenica radi li se o meču muškaraca ili žena, itd.

Pernate loptice imaju svoje oznake brzine: 75/76/77/78/79. Ovisno o proizvođaču, i ti se brojevi drugačije bilježe pa tako Yonex ima 1/2/3/4/5, no češća je prva nomenklatura. Broj 75 ili 1 kod Yonexa označava sporu pernatu lopticu za koju se preporuča da se koristi na visokim nadmorskim visinama ili u toplom uvjetima. Druga krajnost je 79 ili 5, brza pernata loptica koja se koristi kada je u dvoranama hladno ili u dvoranama ispod razine mora. Recimo da je u Europi i Hrvatskoj najčešća brzina 77 koja se zimi zamijeni sa 78. Ostale brzine ne odgovaraju klimi u kojoj se nalazimo (op.a.)

Kod pernatih loptica postoji čak i rok trajanja pa je tako stara loptica najčešće vrlo suha i samim time znatno sklonija pucanju. Takve loptice često se prodaju po internetskim trgovinama po povoljnim cijenama iako je kod loptica manevarski prostor po pitanju cijene izuzetno malen jer im je proizvodna cijena vrlo visoka. Naravno, ako pretpostavimo da su to u tubi zaista nazivom navedene loptice jer je u golemom broju slučajeva riječ o lažnjacima. Dakle, tako snižene loptice najčešće pozivaju na oprez i eventualno bi ih po kupovini trebalo napariti iznad lončića kipuće vode. To se preporuča i pri odlasku u hladne dvorane jer takvim dovođenjem vlage loptici se znatno produlji „životni vijek“. Neki izvori kažu da se takvim tretmanom loptici produlji trajanje čak do 20 %!

Što se plastičnih loptica tiče, one su podijeljene prema svojoj brzini, bez obzira je li im „košuljica“ žute ili bijele boje. Na plutenom dijelu loptice nalazi se trakica i njezina boja označava brzinu kod gotovo svih brendova što je dodatno naglašeno obojenim čepovima tube u kojoj loptice stoje. Kod najprodavanije loptice u Hrvatskoj, Yonex Mavis 350 (a i ostalih Yonexovih plastičnih loptica), boje su zelena, plava i crvena. Zelene loptice su spore i koriste se ljeti kada je zrak topao. Po mišljenju velikog broja trenera i rekreativaca, te spore zelene loptice su ujedno i – prespore. Plave loptice su „srednje“ i koriste se po definiciji u svim uvjetima iako praksa pokazuje da ih rekreativci u Hrvatskoj koriste tijekom cijele godine. Ujedno su i najprodavanija „brzina“. Crvene loptice su brze i preporučeni period korištenja je zima jer je tada zrak hladniji i gušći. U teoriji, crvena bi trebala biti najbliže perju, no čak i ako uzmemo da je to točno – stvorit će ništa drugo nego lažni osjećaj snage pri udarcu u odnosu na udarenu pernatu lopticu.
Da sumiramo cijenu priču:
Pernate loptice su razina iznad plastičnih i nema te osobe koja može dokazati suprotno. Uostalom, cijeli svijet ozbiljnog badmintona igra pernatim lopticama. S druge strane, razumljivo je da prosječan rekreativac igra plastičnim lopticama jer prelaskom na perje ulazi u prilično skup segment badmintona te manjkom tehnike može znatno brže „uništavati“ pernatu lopticu. Uz to, badminton ne igra jedna osoba pa to zahtijeva i da druga strana koristi/daje pernate loptice za igru što je često predmet sporova i detalj na kojemu se lome mnoga koplja između onih koji redovito daju loptice i onih koji na sve načine pokušaju to izbjeći kako bi uštedjeli. Badmintonski bonton nalaže da svaka osoba dolaskom na meč daje jednu svoju pernatu lopticu. Ako se potroše obje tj. od oba igrača, uzima se jedna po jedna od svakoga, a ona koja na kraju ostane ždrijeba se na vrhu mreže kako bi se odredilo kome pripada. Ako izuzmemo profesionalne turnire koji osiguravaju natjecateljima neograničenu količinu loptica, u Europi je navedeni bonton uobičajena praksa, no kod nas nažalost još uvijek ljudi izbjegavaju kupovinu pernatih loptica iako bi rado igrali s istima…

9.1.2017.
Filip Lončarić,
dugogodišnji trener i serviser reketa